Rječnik pojmova

• BIOMASA – obnovljivi izvor energije kojeg čine brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta
• BROJ IZMJENE VAZDUHA – broj koji pokazuje odnos između volumena vazduha koji ulazi u prostor u jednom satu i ukupnog volumena prostora

• VENTILACIJSKI TOPLOTNI GUBICI – nastaju zbog prodora vanjskog zraka kroz prozore i vrata
• VJETROGENERATOR – autonomna proizvodna jedinica električne energije koja se sastoji od vjetroturbine i generatora
• VJETROTURBINA – uređaj za proizvodnju električne energije iz kinetičke energije vjetra

GODIŠNJA POTREBNA TOPLOTA ZA GRIJANJE, Qh (kW•h/a) – računski određena količina toplote koju sistem grijanja treba tokom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutrašnja projektna temperatura u zgradi.

• DALJINSKO GRIJANJE – toplotna energija koja se prenosi distribucijskim medijem iz središnjeg izvora (toplane) prema potrošačima
• DIZALICE TOPLOTE – uređaji koji iskorištava toplotu iz okoline i pretvaraju je u korisnu toplotu za grijanje prostorija, hlađenje prostorija te zagrijavanje sanitarne vode
• DOGRADNJA – izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se izgrađuje novi prostor uz, ispod ili nad postojećim objektom (nadziđivanje) i sa njim čini građevinsku, funkcionalnu ili tehničku cjelinu

• EFEKT DIMNJAKA – pojava koja uzrokuje strujanje toplijeg vazduha prema gore zbog razlike u temperaturi unutrašnje i vanjske okoline
• EFIKASNOST KOLEKTORA – definisana omjerom korisne toplote prikupljene kolektorom i intenziteta upadnog sunčevog zračenja na plohu kolektora
• EKSPANZIJSKA POSUDA – preuzima povećanje volumena radnog medija u sistemu koje nastaje uslijed zagrijavanja širenjem istog
• ENERGETSKA BILANSA ZGRADE – svi energetski gubici i dobici zgrade
• ENERGETSKA EFIKASNOST – široki opseg djelatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u posmatranom objektu, što rezultira smanjenjem emisije CO2 uz nepromijenjenu toplotnu, svjetlosnu i drugu udobnost njenih stanara.
• ENERGETSKI AUDIT ILI PREGLED – analiza toplotnih karakteristika i energetskih sistema zgrade s ciljem utvrđivanja efikasnosti i / ili neefikasnosti potrošnje energije te donošenja zaključaka i preporuka za povećanje energetske efikasnosti.
• ENERGETSKI PASOŠ – dokument koji precizno opisuje energetsko stanje i energetski razred datog građevinskog objekta.
• ENERGETSKI CERTIFIKAT – dokument kojim se na pregledan način prikazaju energetska svojstva zgrade (grijanje, stolarija, kvaliteta zidova, klima…) i koji ima propisani sadržaj i izgled, a izdaje ga licencirano pravno ili fizičko lic.
• ENERGETSKI RAZRED ZGRADE-predstavlja indikator energetskih svojstava zgrade. Energetska svojstva stambene zgrade izražavaju se preko godišnje potrebne toplotne energije za grijanje za referentne klimatske podatke po jedinici korisne površine zgrade, dok se za nestambene zgrade iskazuje pomoću relativne vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje.
• ENERGIJA – sposobnost tijela za obavljanje rada
• ENERGETSKA SVOJSTVA OBJEKTA – stvarno potrošena ili ocijenjena količina energije koja zadovoljava različite potrebe koje su u vezi sa standardizovanim korišćenjem objekta (što uključuje grejanje, pripremu tople vode, hlađenje, ventilaciju i osvjetljenje)
• ENERGETSKA SANACIJA ZGRADE – izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećoj zgradi, kao i popravka ili zamjena uređaja, postrojenja, opreme i instalacija istog ili manjeg kapaciteta, a kojima se ne utiče na stabilnost i sigurnost objekta, ne menjaju konstruktivni elementi, ne utiče na bezbednost susjednih objekata, saobraćaja, ne utiče na zaštitu od požara i zaštitu životne sredine, ali kojima može da se mijenja spoljni izgled uz potrebne saglasnosti, u cilju povećanja energetske efikasnosti zgrade

ZGRADA SA VIŠE ENERGETSKIH ZONA -je zgrada koja ima više posebnih dijelova za koje je, u skladu sa propisom kojim se uređuju energetska svojstva zgrada, potrebno izraditi posebne energetske pasoše i to je zgrada: koja se sastoji od delova koji čine tehničko – tehnološke i/ili funkcionalne celine, koje imaju različitu namjenu, pa shodno tome imaju mogućnost odvojenih sistema grijanja i hlađenja ili se razlikuju po unutrašnjoj projektnoj temperaturi za više od 4K; u kojoj se na više od 10% neto površine zgrade druge namjene održava kontrolisana temperatura; čiji dijelovi zgrade, koji su tehničko – tehnološke i funkcionalne celine, imaju različite termotehničke sisteme i/ili bitno različite režime korišćenja termotehničkih sistema.

• INDIKATOR ENERGETSKE EFIKASNOSTI ( energetski broj) – godišnja potrošnja energije po korisnoj jedinici grijne površine
• INFILTRACIJA – dotok vanjskog vazduha u prostoriju kroz zastore na prozorima i vratima, a manjim dijelom kroz zidove, te kroz vanjska vrata pri ulaženju i izlaženju iz objekta
• INFRACRVENA TERMOGRAFIJA – beskontaktna i nerazorna metoda bilježenja intenziteta toplotnog zračenja u infracrvenom području odnosno prikaz raspodjele temperature na površini ovojnice zgrade.
• INSOLACIJA – količina energije koju prima Zemlja sa sunčevim zracima
• INVERTERSKA REGULACIJA – znači frekvencijsku regulaciju broja okretaja kompresora, čime se ostvaruje stepenita regulacija efekta, a time u konačnici i manja potrošnja el. energije.
• ISKAZNICA TOPLOTE ili ENERGETSKI CERTIFIKATpredstavlja podatak na temelju kojeg je unaprijed poznata godišnja potrošnja toplote za grijanje određenog objekta (kWh/m2god) i predstavlja sastavni dio projektne dokumentacije objekta. Ona sadrži iskaznicu potrebne toplote za grijanje kao i izjavu izvođača o izvedenim radovima u skladu sa projektom.
• IZGARANJE – egzotermno spajanje dviju tvari, od kojih je jedna kiceonik, pri povišenoj temperaturi

• KALORIMETAR – uređaj za određivanje količine toplote koja se oslobađa ili troši tokom neke hemijske reakcije, služi i za određivanje specifične toplote.
• KLIMA – BOJLER – uređaj koji iskorištava otpadnu toplotu kondenzatora za pripremu PTV-a
• KLIMATIZACIJA – složen proces koji uključuje kondicioniranje, transport i ubacivanje vazduha u klimatizovani prostor
• KOEFICIJENT TOPLOTNE PROVODLJIVOSTI λ (W/mK) – količina toplote koja prođe u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1m2, debljine 1m kod razlike temperature od 1K. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale, a zavisi od gustoće, veličine i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala.
• KOEFICIJENT PAROPROPUSNOSTI μ (bezdimenzijski) – otpor difuziji vodene pare.
• KOGENERACIJA (CHP) – proces korištenja primarne energije goriva za proizvodnju dvije vrste korisne energije od kojih je jedna toplotna a druga električna
• KONVEKCIJA – proces u kojem se toplota prenosi s jednog fluida na drugi samim kretanjem fluida, može biti prirodna i prisilna
• KORISNA ENERGIJA – energija za zadovoljavanje potreba krajnjih korisnika, na primjer to je toplota električne grijne ploče na šporetu.

• LOKALNO GRIJANJE – najstariji oblik grijanja gdje se izvor toplote nalazi u prostoriji koju grijemo (kamini, peći)
• „LOW-E“– oznaka za staklo smanjene toplotne propustljivosti zahvaljujući metalno-oksidnom premazu na strani stakla prema šupljini.

MEHANIČKA VENTILACIJA – prisilna izmjena vazduha u zatvorenom prostoru kroz vertikalne kanale na mehanički pogon pomoću ventilatora

• NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE – su fosilna (ugljen, nafta i prirodni plin) i nuklearna goriva (uran, plutonijum), čija su nalazišta i zalihe ograničene i podložne konačnom iscrpljivanju
• NEPOSREDNA (KONAČNA) ENERGIJA – energija koja dolazi do krajnjeg korisnika, dakle do našeg doma
• NISKOENERGETSKA KUĆA – građevina sa visokoefikasnim sistemima grijanja, hlađenja i ventilacije i minimalnim gubicima toplote zbog povećanog nivoa toplotne izolacije. Potrošnja toplotne energije je manja od 40 kWh/m2.
• NUKLEARNA ELEKTRANA – elektrana koja kao izvor energije koristi toplotu dobijenu u nuklearnom reaktoru pomoću fisije nuklearnog goriva

• OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE – izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u potpunosti ili djelimično; energija vodotoka, vjetra, Sunčeva energija, biogoriva, biomasa, bioplin, geotermalna energija, energija morskih mijena i morskih valova
• ODSISNA VENTILACIJA – odsisavanje vazduha iz prostorije kao npr. kupatilo
• ODRŽIVI RAZVOJ – razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.
• ODRŽIVA GRADNJA – jedan od značajnijih segmenata održivog razvoja, a uključuje upotrebu građevnih materijala koji nisu štetni po okolinu, energetsku efikasnost zgrada i upravljanje otpadom od gradnje i rušenja građevina. Održiva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitet oblikovanja i konstrukcija uz finansijsku, ekonomsku i ekološku prihvatljivost.
• OGREVNA VRIJEDNOST GORIVA – predstavlja količinu energije, toplote, sadržane u gorivu
• OGREVNO TIJELO – uređaj koji (radijator) toplotu dobije od nosioca toplote prenosi na okolinu (radijator)

• PASIVNA KUĆA – građevina bez aktivnog sistema za zagrijavanje konvencionalnim izvorima energije i minimalnim gubicima toplote zbog visokog nivoa toplotne izolacije. Potrošnja toplotne energije je manja od 15 kWh/m2.
• PLAMENIK – uređaj koji hemijskom reakcijom energenata stvara toplotu, koristi se u kotlovima i može biti uljni ili plinski
• PRIMARNA ENERGIJA – energija sadržana u nosiocu energije – energentu (nafta, plin, ugljen, drvo)
• PRIRODNA VENTILACIJA – ventilacija kod koje se vazduh izmjenjuje zbog efekta dimnjaka i energije vjetra tj. bez upotrebe mehaničkih i drugih sličnih uređaja

• REKONSTRUKCIJA – izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se: utiče na stabilnost i sigurnost objekta; mijenjaju konstruktivni elementi ili tehnološki proces; mijenja spoljni izgled objekta; povećava broj funkcionalnih jedinica; utiče na bezbjednost susjednih objekata, saobraćaja, zaštite od požara i životne sredine; mijenja režim voda; utiče na zaštitu prirodnog ili nepokretnog kulturnog dobra i njegove zaštićene okoline
• REKUPERACIJA TOPLOTE – ponovno iskorištavanje otpadne toplote

• SANACIJA – izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu kojima se vrši popravka uređaja, postrojenja i opreme, odnosno zamjena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se ne mijenja spoljni izgled, ne utiče na bezbjednost susjednih objekata, saobraćaja i životne sredine i ne utiče na zaštitu prirodnog i nepokretnog kulturnog dobra, evidentirane nepokretnosti dobra koje uživa prethodnu zaštitu, njegove zaštićene okoline, osim konzervatorskih i restauratorskih radova
• SEKUNDARNA ENERGIJA – energija dobijena energetskim pretvaranjem (transformacijom) iz primarne energije (na primjer, to je eklektična energija dobijena iz ugljena u termoelektrani, na pragu te elektrane)
• SNAGA P (W) – rad izvršen u jedinici vremena
• SOLARNI KOLEKTOR – uređaj koji prikuplja sunčevu energiju za pripremu PTV-a i/ili grijanje
• SPECIFIČNI TOPLOTNI KAPACITET c (kJ/kgK) – predstavlja količinu toplote Q koja masu m od 1kg zagrije za 1K.
• SPLIT SISTEM – uređaj za hlađenje vazduha koji ima odvojenu vanjsku jedinicu u kojoj su smješteni kondenzator i kompresor od unutarašnje jedinice kojoj su smješteni isparivač i regulacijski ventil
• STAKLENIČKI PLINOVI – plinovi koji apsorbuju infracrvene zrake, prirodni ili sintetički, koji uglavnom u atmosferu dospijevaju emisijom plinova, a djelimično nastaju u atmosferi hemijskim reakcijama
• STEPEN DAN – zbir broja dana grijanja s temperaturnom razlikom između dogovorene srednje unutrašnje temperature vazduha (najčešće 20°C, ovisno o namjeni prostora ) i temperature vanjskog vazduha pri čemu se u račun uzimaju samo oni dani u godini kod kojih je temperatura vazduha niža od 12°C (dogovor)
• STEPEN DJELOVANJA – omjer korisno dobijenog rada ili snage i utrošenog rada ili snage
• SVJETLO – medij koji omogućuje vizuelnu percepciju

• TERMOSTATSKI VENTIL – reguliše temperaturu prostorije na način da upravlja protokom ogrevne vode
• TERMOELEKTRANA – električna centrala koja energiju dobija sagorijevanjem goriva
• TOPLOTNA UDOBNOST – stanje svijesti kojim izražavamo zadovoljstvo toplotnim stanjem okoline
• TOPLOTNO– IZOLACIJSKI MATERIJAL – materijal sa malim koeficijentom toplotne provodljivosti.
• TOPLOTNI DOBICI PROSTORA – količina toplote koja ulazi u hlađeni prostor iz vanjskih izvora ili se predaje prostoru od unutrašnjih izvora toplote u posmatranom vremenskom intervalu
• TOPLOTNI MOST – manje područje u omotaču grejnog dijela zgrade kroz koje je toplotni pravac povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela.
• TOPLOTNI TOK – predstavlja prenesenu količinu toplote u jedinici vremena
• TRANSMISIJSKI TOPLOTNI GUBICI – gubici koji nastaju zbog izlaza toplote kroz zidove, prozore, vrata i dr.
• TRANSPIRACIJA – proces izlučivanja vode u obliku vodene pare

• FAKTOR HLAĐENJA – predstavlja omjer ostvarenog rashladnog efekta na isparivaču i privedene snage kompresoru
• FAKTOR OBLIKA ZGRADE, f0 = A/Ve (m-1), je količnik površine, A (m2), i obima, Ve (m3), grijanog dijela zgrade.
• FOSILNA GORIVA – goriva koja sadrže ugljikohidrate, nastala od ostataka biljaka i/ili životinja. Trenutno su osnovni izvor energije na Zemlji. Energija iz fosilnih goriva obično se oslobađa se izgaranjem, i prilikom tog izgaranja također se oslobađaju otrovni i štetni plinovi koji utiču na okolinu kao: ugljen monoksid SO, ugljen dioksid SO2, sumporni dioksid SO2, SO3, NO3 itd.
• FOTONAPONSKE ĆELIJE – poluvodički elementi koji direktno pretvaraju energiju Sunčevog zračenja u električnu energiju, a mogu se koristiti kao samostalni ili kao dodatni izvor energije.
• FOTOSINTEZA – proces u kojem se svjetlosna energija pretvara u hemijsku smještenu u organskim molekulama

HIDROELEKTRANA – električna centrala koja pomoću vodenih turbina pretvara potencijalnu energiju vode u kinetičku i mehaničku koja se dalje koristi za pokretanje električnog generatora, odnosno proizvodnju el. energije.